Što znači brinuti o sebi i vlastitom mentalnom zdravlju?
Moramo li doći "do ruba" da bismo se aktivirali i potražili
pomoć?
Kako mjeriti rezultate psihoterapije?
Briga o sebi
U vremenu u kojem živimo svaki dan smo izloženi različitim
oblicima stresnih situacija. One mogu biti vezane za radno okruženje (odnosi na poslu, zahtjevi i
očekivanja, (ne)zadovoljstvo poslom koji obavljamo...) ili za obitelj (odnosi sa članovima obitelji,
očekivanja, razina međusobnog razumijevanja i podrške, kvaliteta komunikacije u
obitelji...).
Postoji i treće područje koje može biti izvor stresa, a to smo mi sami, naš unutarnji svijet (vrijednosti prema kojima živimo, očekivanja od sebe i drugih, (ne)zadovoljstvo samima sobom...).
Postoji i treće područje koje može biti izvor stresa, a to smo mi sami, naš unutarnji svijet (vrijednosti prema kojima živimo, očekivanja od sebe i drugih, (ne)zadovoljstvo samima sobom...).
Briga o vlastitom mentalnom zdravlju pretpostavlja
motivaciju za pokretanje pozitivnih promjena u vlastitim životima. To često
uključuje iznošenje i proradu bolnih sadržaja koji se nalaze u nama (različita
životna iskustva i za njih vezane emocije) kao i suočavanje sa stvarima koje
ponekad ne želimo vidjeti jer osjećamo da zahtijevaju mijenjanje, a trenutno na to možda (ipak) nismo spremni.
Svaka promjena uz pozitivne aspekte u sebi sadrži i neke koje možemo doživjeti kao negativne s obzirom da svaka promjena direktno utječe na uspostavljenu i dobro poznatu ravnotežu u našim životima. Ta ravnoteža, naš životni balans, daje sigurnost i okvir unutar kojeg živimo i radimo i mi ju stalno održavamo makar bila po nas i štetna.
Svaka promjena uz pozitivne aspekte u sebi sadrži i neke koje možemo doživjeti kao negativne s obzirom da svaka promjena direktno utječe na uspostavljenu i dobro poznatu ravnotežu u našim životima. Ta ravnoteža, naš životni balans, daje sigurnost i okvir unutar kojeg živimo i radimo i mi ju stalno održavamo makar bila po nas i štetna.
Osobni razvoj
Ponekad nam, međutim, naša intuicija, naš unutarnji glas
vrlo jasno ukazuje da je vrijeme zastati i pozabaviti se sobom i kvalitetom
vlastitog života. Zašto? Zato jer svatko od nas ima pravo na ispunjen i
svrhovit život. Svatko ima pravo razviti svoje potencijale i izabrati način
života koji će ga/ju činiti sretnim i korisnim sebi, svojoj obitelji i društvu.
Kroz brigu o sebi rastemo, učimo o sebi i o drugima,
otvaramo nove poglede i perspektive, bolje razumijemo sebe i druge, hrabrije
koračamo kroz život čineći drugačije izbore. Briga o sebi otvara prostor za
osobni razvoj, a rezultati rada na sebi direktno se manifestiraju na sva tri gore navedena
područja:
1. na profesionalno
okruženje (pojašnjavanje vlastite profesionalne uloge, bolje razumijevanje
odnosa sa kolegama, pronalazak svog mjesta unutar kolektiva, jasnije
postavljanje granica u odnosu sa kolegama ili nadređenima...)
2. na obitelj i
obiteljske odnose (povećanje međusobnog razumijevanja, razrješavanje neadekvatnih
obrazaca ponašanja u obitelji, veće uvažavanje svojih potreba kao i potreba
članova obitelji...)
3. na unutarnji
svijet (upoznavanje sebe, bolje razumijevanje vlastitog ponašanja,
povezivanje sa svojim kvalitetama, razumijevanje uzroka neadekvatnih obrazaca
vlastitog ponašanja, razvijanje odnosa sa sobom, ljubav prema sebi...).
Uloga psihoterapije u
procesu osobnog razvoja
Psihoterapija je jedan od načina kako se približiti sebi i naučiti
bolje razumijevati samog/samu sebe te aktivno utjecati na povećanje kvalitete
vlastitog života. Postoje različiti oblici psihoterapije (individualna, grupna,
obiteljska...) kao i različiti psihoterapijski pravci i svatko može izabrati
ono što mu/joj najviše odgovara. Najvažnije je smoći hrabrosti i dogovoriti
prvi razgovor sa psihoterapeutom. I nakon toga procijeniti da li je to to, da
li je to "prava" osoba kojoj ću povjeriti svoje brige, tuge i radosti, svoju teškoću i
lakoću, osoba kojoj se otvaram i s kojom rastem.
Rezultati psihoterapije
Kad brinemo o sebi i o svojim potrebama, tada si
omogućavamo daljnji emocionalni i duhovni razvoj:
- rastemo kao osoba
- bolje razumijemo sebe i svijet oko sebe
- jasniji su nam izbori koje činimo
- unosimo u svoj život više spontanosti i kreativnosti
- mijenjamo svoje ustaljene obrasce ponašanja
- stječemo veću razinu osobne slobode u odnosima sa drugima
- kroz uvide koje stječemo kroz terapijski rad direktno i indirektno utječemo i na
svoju okolinu
Psihoterapija je proces koji zahtijeva vrijeme i posvećenost
obje uključene strane što i psihoterapeuta čini aktivnim sudionikom u procesu.
On/ona je osoba koja vodi, pomaže u procesu razumijevanja onoga što se događa u
terapiji, olakšava izražavanje emocija i usmjerava terapijski proces prema
unaprijed definiranim ciljevima terapije. Zbog toga se kaže da se terapija "događa"
u odnosu između terapeuta i klijenta što pretpostavlja odnos povjerenja i
diskrecije - zaštićeni prostor u kojem se odigrava sam život.